Trgovina ljudima predstavlja kršenje ljudskih prava i kršenje osnovnih sloboda, digniteta i integriteta pojedinca. Od prestanka ratnih dejstava pa sve do danas Bosna i Hercegovina (BiH) je identifikovana kao zemlja porijekla, tranzita i odredišta za žrtve trgovine ljudima.
Trgovina ljudima je krivično djelo i predstavlja jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava a žrtve trgovine ljudima su podvrgnute najsurovijim oblicima torture i nehumanog postupanja. Izvještaji međunarodnih organizacija (US Sate Department, GRETA, OSCE, EU ) koje se bave problemom TLJ ukazuju na porast broja bh. državljanki koje su žrtve seksualne i radne eksploatacije u inostranstvu. Romska djeca su žrtve prisilnog prosjačenja i dječijih brakova, a muškaraci su uglavnom žrtve radne eksploatacije.
Bosna i Hercegovina i dalje je jako loše ocjenjena od strane vlade SAD u TIP izvjestaj stoga i dalje se BiH nalazi u grupi II na listi za posmatranje .
Danas u BiH svjedočimo velikoj migrantskoj krizi, sigurno određen broj migranata je ranjiv na eksploataciju. U praksi razliku između trgovine ljudima i krijumčarenja migranata nije uvijek jednostavno utvrditi. Na primjer, mnoge žrtve trgovine ljudima, muškarci kao i žene, svoje putovanju započnu kao krijumčareni migranti – tako što angažiraju pojedinca ili grupu da im pomognu prilikom njihovog ilegalnog kretanja u zamjenu za finansijsku korist. U klasičnoj situaciji krijumčarenog migranta, odnos između migranta i krijumčara zasniva se na dobrovoljnoj osnovi i kratkoročan je – završava u trenutku kada migrant dolazi u zemlju koja je konačno odredište. Međutim neki krijumčareni migranti primorani su da nastave takav odnos kako bi otplatili velike troškove prijevoza, neki od njih dolaze u poziciju dužničkog robstva jer mogu troškovi prevoza da se povećavaju a migrant primoran da uradi neke od djela koji su svojstvena za žrtve trgovine ljudima, kao npr protiv svoje volje da pruža seksualne usluge itd. Znači, upravo u ovoj posljednoj fazi, konačni cilj trgovine ljudima (dužnički odnos, iznuda, upotreba sile, prisilan rad, prisilno činjenje krivičnih djela, prisilna prostitucija) postaje očit.

Biti žrtva trgovine ljudima najgore, najteže je stanje koje ljudsko biće može doživjeti. Žrtve su žene, djeca, muškarci, stanje se u BiH sve više usložnjava.
Mnogo je obmana i prevara
STOP obmanama i prevarama
Žrtvama je dužnost sistemski pomoć pružiti.
Građanima je dužnost pomoći potencijalnim žrtvama.
Udruženja “Dignitet” je visoko među svoje prioritete postavio ciljeve kontinuirane borbu protiv trgovine ljudima❗
Ključne pojmovi: trgovina ljudima, žrtva, organizovani kriminal, migracije, migrantska kriza

Leave a Comment

Your email address will not be published.

Prevedi »