Ključne riječi: rod, rodne uloge, nasilje, rodno zasnovano nasilje nad ženama.
Rodno zasnovano nasilje, iako poznato u raznim oblicima i kontekstima, često ostaje nejasno definirano zbog nedostatka jedinstvenih ili općeprihvaćenih definicija. Izraz “rodno zasnovano nasilje nad ženama” se često koristi kako bi se referiralo na negativne društvene fenomene. Dok se nasilje odnosi na bilo kakav oblik fizičkog ili psihičkog nasilja, rodno zasnovano nasilje je specifičan oblik nasilja koji proizlazi iz društvenih normi, očekivanja i nejednakosti povezanih s rodnim ulogama. Ustvari, riječ je o strukturalnom nasilju koje je jedan od ključnih socijalnih mehanizama kojim se žene prisilno stavlja u podređeni položaj u odnosu na muškarce (Istanbulska konvencija).
Iako se nasilje može manifestirati prema muškarcima, ono većinom pogađa žene.
Nažalost, mnoge vrste nasilja nad ženama, poput seksualnog napada i nasilja u obitelji, često su ostajale neotkrivene ili nedostatno dokumentirane zbog različitih faktora, uključujući društvene norme, stigmu i osjetljivost teme, a ponajviše se pravdaju definirajući takve slučajeve kao „bračne obaveze“ ili kao „privatna, obiteljska stvar“. Povijest nasilja nad ženama pokazuje da je mnogo takvih postupaka bilo prihvaćeno ili čak legalizirano, s obzirom na rodnu ulogu podređenosti žena.
Nasilje nad ženama je često povezano s povijesnim sustavima rodne nejednakosti i dominacije, kao što je patrijarhat. Deklaracija UN-a o uklanjanju nasilja nad ženama naglašava da je nasilje nad ženama manifestacija povijesno nejednakih odnosa moći između muškaraca i žena. Iako su određeni oblici nasilja prisutniji u određenim dijelovima svijeta, poput nasilja zbog miraza u nekim azijskim zemljama ili ubojstava iz časti na Bliskom istoku, nasilje nad ženama je globalni problem bez obzira na regiju. Međunarodne organizacije i konvencije, poput Konvencije o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena (CEDAW) i UN-ove Deklaracije o uklanjanju nasilja nad ženama, označile su važne korake u borbi protiv nasilja nad ženama. No, unatoč naporima na nacionalnoj i međunarodnoj razini, nasilje nad ženama i dalje ostaje raširen oblik kršenja ljudskih prava.
Nasilje nad ženama u Bosni i Hercegovini ostaje duboko ukorijenjeno u društvenim normama i rodnim ulogama koje su predodređene i prije rođenja, a naučene kroz odgoj – odabirom igračaka za bebe, boje odjeće, sobe, pa sve do načina ponašanja. Iako je Bosna i Hercegovina potpisnica međunarodne konvencije kojima se zabranjuje diskriminacija na osnovu spola i nasilje nad ženama, kultura ne prijavljivanja nasilja često stvara podržavajuće okruženje za nasilnike.
Nasilje nad ženama ima širok utjecaj na društvo, sprječavajući žene da potpuno doprinesu ekonomskom, političkom i društvenom razvoju.
Važno je prepoznati da fenomen rodno zasnovanog nasilja protiv žena predstavlja društveni problem koji zahtijeva sistemsku promjenu. Tradicionalne rodne uloge i stereotipi dodatno otežavaju borbu za ravnopravnost žena. Smanjenje nasilja zahtijeva širu društvenu angažiranost i promjenu sistema koji potiču neravnopravnost među spolovima. Ovaj pristup osigurava da se rodno zasnovano nasilje tretira kao javni problem, ne samo kao privatna stvar.
Ella Ljubić
Profesorica psihologije i sociologije
Tekst je nastao u sklopu projekta pod nazivom “Bez nasilja, bez izgovora”, podržanog od strane Ministarstva zdravstva, rada i socijalne politike, čiji je cilj smanjenja učestalosti nasilja u obitelji u Bosni i Hercegovini, prevenciju rodno zasnovanog nasilja, poboljšanje reakcije policijskih službenika u slučajevima nasilja u porodici te promociju zdravih obiteljskih odnosa.
