Pružanje besplatne pravne pomoći HNK

Udruženje Dignitet zahvaljuje se Adela Gosto na pokretanju inicijative na sjednici Gradskom vijeću Grada Mostar.

Pravo na besplatnu pravnu pomoć je jedno od osnovnih ljudskih prava, te podrazumijeva pravo svakog građanina na jednak pristup pravdi.

Segment besplatne pravne pomoći je od naročitog značaja za pristup pravdi žrtvama.

Jedino Srednjobosanki kanton i HNK nisu svoje zavode učinili operativnim, odnosno samo u ova dva kantona zavodi ne funkcionišu.

Vlada HNK je usvojila Zakon o pružanju besplatne pravne pomoći u HNK 2013. godine, a isti je objavljen u „Službenim novinama HNK“ broj: 07/13) te su doneseni potrebni provedbeni akti.

Zakonom o pružanju besplatne pravne pomoći HNK regulišu se oblici ostvarivanja besplatne pravne pomoći, korisnici besplatne pravne pomoći, postupci u kojima se pruža besplatna pravna pomoć, organi pred kojima se pruža besplatna pravna pomoć, uslovi, kriteriji i načini ostvarivanja besplatne pravne pomoći, postupak za ostvarivanje besplatne pravne pomoći, subjekti ovlašten za pružanje besplatne pravne pomoći, financiranje, saradnja i stručno usavršavanje , nadležni organi za pružanje besplatne pravne pomoći u HNK , dužnosti i ovlaštenja pravnih zastupnika i druga pitanja od značaja za pružanje besplatne pravne pomoći.

Pravo na besplatnu pravnu pomoć po osnovu statusa prema ovom zakonu ostvaruju:

1. Dijete bez roditeljskog staranja,

2. Lice kojem je oduzeta poslovna sposobnost i duševno oboljelo lice,

3. Žrtva nasilja u porodici ili nasilja na osnovu spola,

4. Korisnik stalne novčane pomoći ostvarene prema propisu o socijalnoj zaštiti,

5. Uživalac najniže penzije ukoliko nema drugih članova domaćinstva,

6. Pripadnici boračke populacije, odnosno šehidske porodice, RVI, demobilisani borci, dobitnici ratnih priznanja i odlikovanja u stvarima zaštite i ostvarivanja njihovih prava po tim osnovana,

7. Nezaposleno lice koje se vodi na Zavodu za zapošljavanja sa statusom prognanika, izbjeglice, povratnika i demobilisanog borca ukoliko ispunjavaju uslove iz člana 13. ovog Zakona,

8. Lica lošeg imovnog stanja,

9. Lice koje nema prebivalište na području HNK u krivičnim postupcima.

Bitno je naglasiti da je zakonom regulirano da se besplatna pravna pomoć pruža u slijedećim postupcima:

– Upravi postupci,

– Upravni spor,

– Prekršajni postupak,

– Parnični postupak,

– Vanparnični postupka,

– Izvršni postupka,

– Krivični postupka u skladu sa Krivičnim zakonom FBiH

Ono što je posebno značajno naglasiti jeste da je Zakonom propisano da Kantonalni zavod pruža besplatnu pravnu pomoć.

Također je propisana da Zavod osigurava kontinuirano pružanje informacija javnosti o ciljevima načinu obezbjeđenja i drugim pitanjima iz oblasti besplatne pravne pomoći, a da izvještaje o radu podnosi Vladi i Skupštini HNK.

 

Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave je u saradnji sa Gradom Mostarom i UNDP obezbjedilo prostorije za rad Zavoda, opremu za odvijanje normalnog procesa rada zaposlenika Zavoda i budžetska sredstva za početak rada Zavoda. Prostorije Zavoda je svečano otvorila Vlada HNK, a Zavod kao kantonalna upravna organizacija počinje sa radom danom imenovanja direktora Zavoda koji je rukovodeći državni službenik i koji se imenuje u skladu sa Zakonom o državnoj službi u F BiH. Vlada HNK u 2014. godini donijela Odluke o raspisivanju javnog konkursa za izbor i imenovanje Direktora Kantonalnog zavoda za pružanje besplatne pravne pomoći na osnovu kojih je Agencija za državnu službu F BiH raspisala javni konkurs za popunu radnog mjesta rukovodećeg državnog službenika u Kantonalnom zavodu za pružanje besplatne pravne pomoći HNK-Direktor Zavoda („Sl. nov. F BiH br.: 06/15). Sprovođenje konkursnih procedura u HNK od strane ADSF BiH bilo je obustavljeno do imenovanja nove Vlade HNK, odnosno donošenjem Zaključka Skupštine HNK („Sl. novine HNK“ broj: 02/15) kojim se obustavlja prijem u radni odnos državnih službenika i namještenika po završenim konkursima koji su u toku u kantonalnim ministarstvima i drugim organima uprave.

 

Tokom provođenja konkursne procedure odnosno procedure imenovanja Direktora Zavoda koja traje već duži period, Ministarstvo pravosuđa, uprave i lokalne samouprave je u više navrata tražilo svojim dopisima od ADS F BiH i Vlade HNK da se konkursne procedure provedu u skladu sa pozitivnim propisima, kao i da Vlada HNK nakon toga, kao organ nadležan za imenovanje u skladu sa pozitivnim propisima odluči kojeg će kandidata sa liste uspješnih kandidata imenovati na radno mjesto u organu državne službe, na radno mjesto Direktora Zavoda, što do danas nije urađeno..

 

Ono što je zabrinjavajuće jeste činjenica da Ministarstvo pravde FBiH nije upoznato sa problemom da Zavod ne funkcioniše, u razgovoru sa pomoćnikom ministra saopšteno mi je da u izvještajima to nije spomenuto. Također ni u nacrtu Strategije za borbu protiv nasilja u porodici ovaj problem nije iskazan. Gender centar FBiH nije imamo saznanja o ovom problemu i na isti je Udruženje Dignitet ukazalo, a posebno zbog toga što je u pripremi Strategija za period 2022-2025. godina, a Udruženje Dignitet je dalo svoj doprinos i učestvovanjem na javnoj raspravi vezano za nacrt navede Strategije. Pokazalo se da i većina građana nije upoznata sa činjenicom da Zavod ne funkcionira, a da potreba postoji pokazuju konstantni problemi sa kojima se građani susreću prilikom ostvarivanja svojih prava.

 

Upravo jedan od vodećih razloga zašto žrtva ostaje kod nasilnika jeste i ekonomska nezavisnost, odnosno žrtva ekonomski ovisi o nasilniku te stoga ne može ni prijaviti nasilnika. Troškovi postupka su jako skupi, a žrtva ne može sebi priuštiti osnovne životne potrebe, a o troškovima postupka da ne govorimo. Stvarno i realno funkcioniranje Zavoda ne bi bilo samo od značaja za žrtve rodno zasnovanog nasija već i za druge građane HNK koji nisu u prilici da sebi priušte usluge zastupanja posebno u ovom vremenu recesije kada se građani bore za preživljavanje.

Ova inicijativa je pokrenuta u okviru projekta pod nazivom Usudi se! Pokreni se! koji se realizuje u okviru projekta “Razvoj programa obuke za članove/članice opštinskih/gradskih komisija za ravnopravnost spolova u Bosni i Hercegovini“ (2021-2022) koji finansira Evropska Unija u okviru programa Evropski instrument za demokratiju i ljudska prava (EIDHR), a implementiraju ga Udruženje građana Nešto Više i Amica Educa u saradnji sa Gender Centar Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i Gender centar Vlade RS.