O sigurnosnim i migracijskim izazovima u BiH i na Balkanu

Edisa Demić članica Udruženja Dignitet bila je jedna od predavača na temu o sigurnosnim i migracijskim izazovima u BiH i na Balkanu 18.11.2020. godine.

Trgovina ljudima predstavlja kršenje ljudskih prava i kršenje osnovnih sloboda, digniteta i integriteta pojedinca. Od prestanka ratnih dejstava pa sve do danas Bosna i Hercegovina (BiH) je identifikovana kao zemlja porijekla, tranzita i odredišta za žrtve trgovine ljudima.
Trgovina ljudima je krivično djelo i predstavlja jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava a žrtve trgovine ljudima su podvrgnute najsurovijim oblicima torture i nehumanog postupanja. Izvještaji međunarodnih organizacija (US Sate Department, GRETA, OSCE, EU ) koje se bave problemom TLJ ukazuju na porast broja bh. državljanki koje su žrtve seksualne i radne eksploatacije u inostranstvu. Romska djeca su žrtve prisilnog prosjačenja i dječijih brakova, a muškaraci su uglavnom žrtve radne eksploatacije.
Bosna i Hercegovina i dalje je jako loše ocjenjena od strane vlade SAD u TIP izvjestaj stoga i dalje se BiH nalazi u grupi II na listi za posmatranje .
Danas u BiH svjedočimo velikoj migrantskoj krizi, sigurno određen broj migranata je ranjiv na eksploataciju. U praksi razliku između trgovine ljudima i krijumčarenja migranata nije uvijek jednostavno utvrditi. Na primjer, mnoge žrtve trgovine ljudima, muškarci kao i žene, svoje putovanju započnu kao krijumčareni migranti – tako što angažiraju pojedinca ili grupu da im pomognu prilikom njihovog ilegalnog kretanja u zamjenu za finansijsku korist. U klasičnoj situaciji krijumčarenog migranta, odnos između migranta i krijumčara zasniva se na dobrovoljnoj osnovi i kratkoročan je – završava u trenutku kada migrant dolazi u zemlju koja je konačno odredište. Međutim neki krijumčareni migranti primorani su da nastave takav odnos kako bi otplatili velike troškove prijevoza, neki od njih dolaze u poziciju dužničkog robstva jer mogu troškovi prevoza da se povećavaju a migrant primoran da uradi neke od djela koji su svojstvena za žrtve trgovine ljudima, kao npr protiv svoje volje da pruža seksualne usluge itd. Znači, upravo u ovoj posljednoj fazi, konačni cilj trgovine ljudima (dužnički odnos, iznuda, upotreba sile, prisilan rad, prisilno činjenje krivičnih djela, prisilna prostitucija) postaje očit.

Ključne pojmovi: trgovina ljudima, žrtva, organizovani kriminal, migracije, migrantska kriza,

Prevedi »