Trgovina ljudima predstavlja kršenje ljudskih prava i kršenje osnovnih sloboda, digniteta i integriteta pojedinca. Od prestanka ratnih dejstava pa sve do danas Bosna i Hercegovina (BiH) je identifikovana kao zemlja porijekla, tranzita i odredišta za žrtve trgovine ljudima. Trgovina ljudima je krivično djelo i predstavlja jedan od najtežih oblika kršenja ljudskih prava a žrtve trgovine ljudima su podvrgnute najsurovijim oblicima torture i nehumanog postupanja. Izvještaji međunarodnih organizacija (US Sate Department, GRETA, OSCE, EU ) koje se bave problemom TLJ ukazuju na porast broja bh. državljanki koje su žrtve seksualne i radne eksploatacije u inostranstvu. Romska djeca su žrtve prisilnog prosjačenja i dječijih brakova, a muškaraci su uglavnom žrtve radne eksploatacije.
Prema protokolu UN o sprečavanju i kažnjavanju trgovanje ljudima, posebno ženama i djecom, koji „ trgovanje ljudima je vrbovanje, transport, transfer, skrivanje ili prihvat osoba putem prijetnje, uporabom sile ili drugih oblika prisile, otmicom, prijevarom, zlouporabom moći ili položaja ranjivosti, te putem davanja ili primanja novca ili usluga da bi se dobio pristanak osobe, preuzimanje kontrole nad drugom osobom u svrhu seksualnog iskorištavanja koje u najmanjem obimu, znači iskorištavanje prostitucije drugih ljudi ili drugih vrsta seksualnog iskorištavanja, prisilan rad ili usluge, robovanje ili prakse slične robovanju, služenje ili oduzimanje organa“.. Za sve one koji se prvi put susreću s ovim pojmom, trafficking ili trgovanje ljudima je komercijalna prodaja ljudskih bića, koja najčešće rezultira seksualnom eksploatacijom (npr. prostitucijom ili prisilnim brakom), ili prisilnim radom bez novčane naknade, uključujući fizičko zlostavljanje, prisilu, zastrašivanje, seksualno iskorištavanje, prijevare, i neke druge oblike prisile, te teroriziranja i zastrašivanja da bi se pridobilo, privuklo, zatočilo i transportiralo osobe za daljnju eksploataciju. 8. Faktori rizika • Siromaštvo • Nejednaki status žena, djevojaka, djevojčica u društvu • Nepohađanje škole • Djeca bez obitelji i/ili skrbnika • Neregistriranje djece nakon rođenja • Humanitarne krize i oružani sukobi • Seks industrija i potreba za jeftinom radnom snagom Trgovanje ljudima, najčešći oblici
• Prisilna prostitucija- najrašireniji oblik trgovine ljudima • Prisilan rad-Prema Konvenciji ILO o prisilnom radu br. 29 ( 1930.) prisilan rad „ je svaki rad ili služba koju osoba obavlja pod prijetnjom od neke kazne, a za koju se ta osoba nije dobrovoljno odlučila”. Najčešće se odvija u domaćem okolišu, poljoprivredi, industriji, građevinskoj industriji i ugostiteljstvu. • Pornografija • Kriminalne aktivnosti – prosjačenje, preprodaju i šverc droge, prodaju lažnog novca
Faze trgovanja:
Regrutacija ili vrbovanje potencijalnih žrtava(putemrazličitih oglasa za dobro plaćen posao u inozemstvu ili zemlji ; Interneta, npr. (chat rooms) i upoznavanjem preko društvenih mreža; otmica ili prodaje djece)2.Transport(najčešće žrtve ne sređuju sama svoje dokumente već za nju to čini osoba koja ju je vrbovala) • 3.Iskorištavanje (oduzimanje dokumenata, nasilje prema žrtvama i prijetnje njihovim obiteljima i prijateljima, dužničko ropstvo, stvaranje ovisnosti o drogama, izolacija) Krijumčarenje Prema Protokolu UN o borbi protiv krijumčarenja emigranata putem kopna, mora ili zraka, dopunom Konvencije UN o borbi protiv transnacionalnog organiziranog kriminala (2000) „ krijumčarenje emigranata“ je: „ Pribavljanje direktne ili indirektne financijske ili druge koristi od ilegalnog ulaska u zemlju neke osobe koja nije građanima te zemlje niti ima pravo na stalni boravak u njoj.” Razlika između trgovanja ljudima i krijumčarenja ljudima Ropstvo Prema članu 1. Konvencije o ropstvu ( 1926 .) “ropstvo je status ili stanje osobe nad kojom se koriste sve ovlasti primjenjivane u pravu vlasništva.”Prema Dopuni Konvenciji o ukidanju ropstva, trgovanja robljem, te institucija i praksi sličnih ropstvu, br. 26 ( 1956. ), institucije i prakse poput vezivanja dugovima, kmetstva, brak pod prisilom, iskorištavanje djece, moraju se ukinuti bez obzira na to da li podliježu definiciji ropstva po članu 1 Konvencije o ropstvu ( 1926.). Trgovanje organima Trgovanje ženama ( 80 % žrtava ) Bitan preduvjet za prostituciju i trgovanje ženama su seksualni prohtjevi muškaraca usmjereni na žene, mlade djevojke i djecu. Trgovci ljudima i svodnici profitiraju na ekonomskoj, socijalnoj, političkoj i pravnoj podčinjenosti i ovisnosti žena i djevojaka.
